Kozjak

Kozjak

Najljepši kaštelanski vidikovac

Kozjak je planina s dva posve različita lica. S primorske se strane doima poput moćne stjenovite barijere što se nadvila nad Kaštelanskim zaljevom, a s kopnene strane je valovita visoravan koja završava oštrim rubom nagnutim prema moru. Na samome rubu visoravni, visokom prosječno 600-700 m, nalaze se i najviši vrhovi. Njihov niz počinje od prijevoja Malačka i proteže se u dužinu od 16 kilometara do grebana Markezine grede kod Klisa.

Klis, Kozjak
Alan Čaplar

Kozjak je lako pristupačan jer iz svakoga od sedam Kaštela i iz Solina i Klisa, prema njemu vode stari putovi, koji su obilježeni planinarskim markacijama. Pristupačnost, dobre prometne veze, kratki usponi i laka orijentacija čine posjet Kozjaku atraktivnim i lijepim izletom, ne samo za planinare, nego i za brojne turiste iz obalnog područja. Većina putova je zanimljiva po tome što na razne načine svladavaju Kozjakovu stjenovitu barijeru, a uz to pružaju vidik na more i Kaštela. Iako su usponi uglavnom laki i kratki (1-2 sata), valja ih poduzimati ujutro, pogotovo ljeti, jer su izloženi suncu. Kozjak zahvaćaju planinarske obilaznice Kolijevkom hrvatske državnosti i Solinski planinarski put.

Kaštela i Split sa Kozjaka
Alan Čaplar

Primorska strana Kozjaka iznad Kaštela potpuno je drukčija od kontinentalne. Kozjakova stijena proteže se duž cijele planine i po svojoj dužini ubraja se među najduže stijene u Hrvatskoj. Promatrana iz Splita, privlači pozornost i daje slikovitost Kaštelanskom zaljevu. Visina joj varira od 50 do 250 metara. Njezinim podnožjem vodi uzdužni široki put koji je glavna okosnica za pristup planinarskoj kući Pod Koludrom i planinarskom domu Putalj.


Na Kozjaku se nalazi pet planinarskih objakata. Od svih se, kao i sa vrhova Kozjaka pružaju lijepi vidici na Kaštelanski zaljev i na Split. Najprivlačnije planinarske točke su vrhovi Sv. Ivan Biranj, Veli vrh i Sveti Juraj. Sveti Ivan Biranj (631 m),  najviši vrh zapadnog dijela Kozjaka, lako je pristupačan planinarskim putom s prijevoja Malačka (sat vremena uspona). Na njemu je crkvica Sv. Ivana koji se slavi kao zaštitnik Kaštel Lukšića. 

Kozjak, Sv. Luka
Alan Čaplar

Planinarski put za uspon do kapele svetog Luke nadomak najvišeg Velog vrha, polazi od planinarskog doma Putalj, a za uspon treba sat vremena.Put se postupno uvlači među strme litice, pa preko točila, uz žljebine i kamene jaruge, a u zadnjem dijelu se kuloarom sve strmije penje prema hrptu Kozjaka. Na jednom je dijelu put osiguran čeličnim užetom, ali je lako prohodan. Put potkraj izlazi na vršni hrbat između Velog vrja i kapelice Sv. Luke. Po hrptu Kozjaka nastavlja se u jugozapadnom smjeri i grebenski put do vrha sv. Jurja (Sv. Jure, 676 m), najviše vrha na istočnom dijelu Kozjaka. Na vrhu su telekomunikacijski objekt i kapela Sv. Jurja, sagrađena na suhozidnom bedemu prapovijesne gradine, okružene srednjovjekovnim grobnim pločama.

 

Kozjak oduševljava svojim preglednim vidicima na Kaštelanski zaljev, a gotovo na svakom vršku ili ispod nalazi se neki zanimljivi povijesni lokalitet, kapela ili arheološko nalazište, pa je šetnja po Kozjaku istodobno putovanje i kroz prostor i kroz vrijeme, protkano bogatom kulturom i zanimljivom poviješću.