Sniježnica u Konavlima

Sniježnica u Konavlima

Najjužniji hrvatski tisućnjak

Među najatraktivnijim hrvatskim planinama, posebno mjesto ima planina Sniježnica iznad Konavala, koja sa istočne strane zagrađuje prostrano Konavosko polje. Granice Konavala su sa sjeveroistoka hercegovačka brda, s istoka crnogorski dio Orjena, na jugu je Jadransko more, a na zapadu su grad Cavtat sa Župom dubrovačkom i naselje Zvekovica. Izduženog su izgleda, dužina im je oko 40, a širina varira od 2 do 15 kilometara.

Sniježnica
Alan Čaplar

Iznad prostranog Konavoskog polja uzdižu se slikovita brda na kojima se razmjestilo niz konavoskih naselja: Kuna Konavoska, Duba Konavoska, Brotnice, Šiljesci, Velji Do i druga. Vrh Sveti Ilija na Sniježnici je najjužniji hrvatski tisućnjak i tipična krška planina s vapnenačkim stijenama i oskudnom mediteranskom vegetacijom. Ime je dobila po snijegu koji se u vršnom dijelu može zadržati dugo, sve do svibnja. Uzrok tome je velika količina padalina, a utjecaj sa sjevera presudan je zbog niskih temperatura, unatoč blizini mora.

Sniježnica
Alan Čaplar

Ishodište za uspon na Sniježnicu je u naselju Mihanići u blizini Pridvorja, na istočnom rubu Konavoskog polja. Oko 500 metara iza pošte u Pridvorju, prije Lovorna, uzbrdo se odvaja uska asfaltna cesta za selo Kunu Konavosku (721 m). Cesta se strmo penje 5 km u oštrim zavojima do Kune, gdje započinje planinarska markacija. U selu se nalazi planinarska kuća "Škola Kuna Konavoska", o kojoj brinu dubrovački planinari, najjužnija planinarska kuća u Hrvatskoj.

 

Planinarske markacije iz sela prate široku građenu stazu koja se uspinje bez velikih strmina i zahtjevnih detalja kroz makiju i primorsku šumu koja stvara ugodnu hladovinu. U donjem dijelu staze, u blizini staze nalazi se zanimljiva crkvica Sv. Nikole iz 16. stoljeća sa srednjovjekovnim grobljem i nekoliko dobro sačuvanih bogumilskih stećaka. Put je građen još u vrijeme Austro-Ugarske i služio je za izvlačenje topova na vrh Sniježnice. Budući da se put penje uzbrdo u širokom luku i s puno zavoja, markacija ga skraćuje i presijeca sve dok ne stigne do prijevoja Duži, odakle se pruža pregledan vidik na planine u Hercegovini i Crnoj Gori. Od prijevoja treba poći u smjeru zapada i pred sobom kao orijentir imati vršni greben Sniježnice. Taj dio puta nije označen markacijama, ali zbog širine puta (sličan je Premužićevoj stazi na Velebitu) nije moguće zalutati. Od Kune Konavoske do vrha Sniježnice treba ukupno oko dva sata laganog hoda.

Sniježnica
Alan Čaplar

Sveti Ilija (1234 m) je najviši vrh brda Sniježnice i najviši u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Istočno od vršne točke je kapela Sv. Ilije iz 19. stoljeća, građena od tesana kamena u stijeni, po kojoj je vrh dobio ime. U dubini se lijepo vidi Konavosko polje i dubrovačka zračna luka u Čilipima. Vidik se dalje širi na otoke dubrovačkog arhipelaga Elafite, Mljet, Korčulu, Lastovo i poluotok Pelješac, na bosanske i hercegovačke visoke planine Čvrsnicu, Prenj, Velež, Zelengoru i druge, pa na crnogorske planine Durmitor, Orjen, Subru, Lovćen te u južnom smjeru sve do Komova i Prokletija. Hodočašće do crkvice održava se svake godine na Duhovski ponedjeljak, a tradicionalni planinarski pohod na vrh Sniježnice je 26. prosinca, u spomen na prvi uspon dubrovačkih planinara 1928. godine.